top
back |
Vaši putopisi

Sigurni smo da mnogi od vas imaju divnih iskustava i putovali su po krajevima Skandinavije gdje klasična tura turističkih agencija ne ide. Pošaljite nam svoje materijale u digitalnom obliku i mi ćemo se pobrinuti ne samo da ne padnu u zaborav, već da dođu do čim većeg broja zainteresiranih!

Više...
bottom
banner 1
Jezici

Grimmov zakon

Grimmov zakon predstavlja fonetsko načelo koje je stvorio njemački filolog Jacob Grimm, 1822 g. Njime je opisan model glasovne promjene u dvije faze, poznate kao "germanska glasovna promjena" i "visokogermanska glasovna promjena". Prva faza, 2000 g.p.n.e- 200 g.n.e, obuhvaća razviće određenih konsonanata germanskih jezika (između ostalih i engleski) iz odgovarajućih konsonanata indoevropskog jezika. Druga faza, 500. g.- 700. g, desila se u dijalektima visokogermanskog jezika (južna Njemačka) iz kojeg se razvio standardni ili moderni njemački jezik. Prema Grimmovom zakonu stari bezvučni konsonanti p, t i k postali su u f, th i h u engleskom jeziku, odnosno f, d i h u starom visokogermanskom jeziku. Prema tome, uzimajući za primjer latinski (stari član indoevropske grupe jezika) uočava se sljedeće:

  • latinski: pater
  • engleski: father
  • stari visokogermanski: fater
  • moderni njemački: vater.

Osim toga, stari bezvučni konsonanti b, d i g postali su p, t i k u engleskom, odnosno kh u starom visokogermanskom.
Grimmov zakon je važan za demonstraciju razvoja starih germanskih jezika do modernih jezika kao što su engleski, holandski i donjonjemački. Grimm pokazuje i da promjene u jeziku i grupi jezika nastaju postepeno, a ne slučajnom promjenom riječi. Grimm je bazirao svoja istraživanja na 1818 rasprava (tiču se porijekla starog norveškog) danskog filologa Rasmus Christian Rask-a. Grimmov rad je dopunjen objašnjenjima Karl Adolf Vernera (Vernerov zakon) vezanih za glasovne promjene.



top
_


bottom
top
_

bottom